Read in English

U toku prvog panela imali smo priliku da učimo o domorodačkim zajednicama na Tajvanu, plemenu Formosan i Aboridžinima sa Tajvana. Putem skype uključenja Jing-Jie Chen nam je prezentovao kulturu, jezik i istoriju domorodačkih naroda.

Na početku je objašnjena geografska pozicija Tajvana i objašnjeno da jezik Formosan naroda pripada autronežanskoj grupi jezika, iako je zvanični jezik na Tajvanu kineski-mandarinski. Austronežanska grupa jezika uključuje i teritorije Indonize, Malezije i Filipina. Predavač je dodao i da postoji veza između domorodačkih naroda na Tajvanu i Maora na Pacifiku.

U nastavku predavanja gospodin Chen nas je upoznao sa stanovništvom Tajvana, koje broji oko 23 miliona ljudi, od čega su svega 2,3% pripadnici domorodačkih zajednica. U okviru ove manjinske grupe postoje različita plemena i kulture. Naglasio je da najveći broj ovih zajednica naseljava planinske delove zemlje.

Jedna od najvažnijih činjenica je velika kulturna svestranost domorodačkih zajednica. Tajvanska vlada prepoznaje 16 plemena, iako je ovaj broj zasigurno veći. Postoje značajne razlike u podacima kineskih i japanskih istraživača. Najveći problem predstavlja nejednakost koja postoji između priznatih i nepriznatih plemena naroda Formosan, s obzirom na različita prava i beneficije koje priznavanje donosi.

Kada je u pitanju interakcija između domorodačkih zajednica i “drugih”, pri čemu se pod pojmom “drugi” smatraju svi oni koji su naselili Tajvan nakon domorodaca, tzv. “pridošlice”, ovaj proces se dešavao kroz pet istorijskih faza:

Nadmoć zapada (1623 – 1662)

Najveći uticaj imali su Holanđani i špansko pleme Spaniardi. Došli su na Tajvan kako bi uspostavili trgovinu između Evrope i Azije. Portugalci, koji nikada nisu kročili na Tajvan, važni su zbog toga što su imenovali narod Formosan.

Koxinga (1662 – 1683)

Koxinga je poznati kineski general iz dinastije Ming koji je osmislio strategiju za pobedu nad holandskim kolonijalistima. Istorija ga pamti kao kineskog nacionalnog heroja koji je oslobodio Tajvan strane dominacije. Dok ga kineski narod slavi, domorodačke zajednice protestuju zbog velike patnje koju je prouzrokovao. Njegova vladavina predstavlja tamnu stranicu u istoriji domorodačkih naroda.

Dinastija Ching (1683 – 1895)

Važno ih je pomenuti zbog zakona i propisa koje su uveli u cilju integracije domorodačkih zajednica u društvo. Neki od ovih zakona još uvek su na snazi.

Japanska vladavina (1895 – 1945)

Japanska politika imala je za cilj da primora narod da se preseli sa planina u ravnice, kako bi mogli da eksploatišu resurse uglja i drveta. Predavač je prikazao mapu koja prikazuje ovo iseljavanje domorodačkih naroda.

Diktatura vlade KMT (1945 – 1987)

Kuonmitang je vodeća kineska politička partija koja je uvela borački zakon i vršila opreciju nad intelektualnom elitom Tajvana. Njihov politički uticaj na Tajvanu još uvek je u velikoj meri netaknut.

Prvi politički pokret na Tajvanu nastao je 1980. godine sa ciljem da se bori protiv nejednakosti u tajvanskom društvu. Postoji velika potreba da vlada podrži ovaj pokret. Predavač je prikazao fotografije sa protesta protiv deponija sa nuklearnim otpadom, čije posledice vlada krije i domorodački narodi toga nisu svesni usled nedostatka informacija i obrazovanja. Narodi su postal svesni ovih posledica tek sa naglim rastom broja obolelih od raka. Aktivnosti ovog pokreta dovele su do zvaničnog izvinjenja vlade domoradičkim zajednicama koje se dogodilo ove godine.

Jedan od najvećih problema takođe je i pitanje nacionalnog i kulturnog identiteta domorodačkih naroda. Tokom opresije različitih aktera, ovim narodima je bilo teško da sačuvaju svoju kulturu, tradiciju i identitet. Vlada mora da uradi mnogo više od izvinjenja, a domorodački narodi moraju biti integralni deo obrazovanog sistema i kulture. Postoji i problem konfrontacije između domorodačke kulture i državnih zakona, kao što su zakoni o lovu. Zaključak je da je potrebno je mnogo više razumevanja za domorodačke zajednice.

Izveštava: Zorana Milenković