Često se kao prvi, a nekada i kao jedini preostali argument da se istopolnim parovima ne daju jednaka prava navodi da je homoskesualnost zapravo uvezena sa Zapada, da nije prirodna, skoro pa da je pošast savremenog doba i da ju je kapitalizam stvorio da bi imao koristi od nje. Kako bih razjasnila nepostojanje osnove za taj argument, daću primere iz različitih vremena i kultura čija je homoseksualnost bila sastavni deo, uprkos tome što je kurikulumi ne obuhvataju.

Bogovi Starih Grka bili su antropomorfni, pa su između ostalog i svoje seksualne želje izražavali i pokazivali kao ljudi. To je značilo da im vanbračne veze, promiskuitet i homoerotske prakse nisu bile strane, a da reprodukcija nije bila jedini cilj seksulanog odnosa, već isto tako i uživanje.

 

Dioniz, Eros i Orfej samo su neki od bogova koji su imali homoerotske odnose. Treba napomenuti i da Atinjani nisu pravili razliku između muškarca koji voli osobu muškog ili ženskog pola, već je ljubav koju muškarac oseća mogla da zavisi od perioda života u kome se muškarac nalazi.1 Nažalost, pisanih izvora o lezbejskim odnosima nema tako mnogo jer je kultura bila mizogena, a žene su odvojeno od muškaraca gradile svoj prostor. Ipak, značajna je pesnikinja Sapfa koja je uzdizala žensku lepotu i čija se poezija često tumačila kroz prizmu ljubavi između dve žene.2

Zapisi Španaca i Portugalaca svedoče o postojanju homoseksualnih odnosa i transrodnih uloga na američkom tlu – od seksualnih odnosa i braka sa osobama istog pola do osoba koje su imale poseban rod te se nisu smatrane ni ženama ni muškarcima.3

U plemenu Zuńi postoji posebna reč Ihamana koja označava osobu trećeg roda tj. osobu sa dva duha, dok slično značenje nalazimo u reči alyha plemena Mohave.4 U određenim afričkim skupinama postojala je mogućnost sklapanja ženskih brakova, dok se u nekim indijskim kulturama govori o osobama čiji je rod mešavina maskulinog i femininog.5 U Novoj Gvineji tradicionalno su postojali homoseksualni polni odnosi koji su bili deo obreda, a slične polne uloge postojale su i u Polineziji gde su se prihvatale interseksualne osobe.6 Obredne masturbacije među muškarcima i ženidbe „dečaka-supruga” pokazuju da su homoerotske prakse bile i deo kulture Australije.7 Opisi homoseksualnih praksi nisu izostali ni u indijskim religijskim i književnim tekstovima (Rigveda, Mahabharata, Bhagavad Gita, Ramajana i Kamasutra) kineskim dvorovima i japanskoj samurajskoj kulturi.8
Hinduistički bog Šiva često se prikazuje u androginom obliku. Izvor: http://www.artic.edu/aic/collections/artwork/
Hinduistički bog Šiva često se prikazuje u androginom obliku.
Izvor: http://www.artic.edu/aic/collections/artwork/

 

Kult bliskih istopolnih prijateljstava započet je sa dinastijama Franačke – Meroving i Karoling (6-7 vek) i normandijskim kraljevima.9 Kult prijateljstva bio je snažan i početkom novog veka, a za neke je i crkva davala podršku. Tako su postojali verski obredi kojima se prijateljstvo moglo učvrstili, dok su neki/e sahranjivani/e u zajedničke grobnice. Iako javno nevidljive, primer Vestminsterske opatije u Londonu pokazuje da su i žene ponekad sahranjivane zajedno.10 Važno je primetiti da društvo nakon srednjeg veka nije prvenstveno posmatralo instituciju braka kao odnos muškarca i žene, već kao socioekonomski ugovor, pa su i pojedine žene koje su se oblačile kao muškarci mogle koristiti muške privilegije u braku, samim tim i seksualne odnose sa drugim ženama.11 Prisne veze sa drugim ženama označavale su se kao prijateljstva i nisu podrazumevala seksualnu konotaciju (pre svega jer je postojalo jedno istorijsko nepoznavanje žena), pa ni korišćenje jezika „koji je u kasnijim stoljećima bio rezervisan isključivo za hetroseksualnu strast”.12 Bilo je i onih žena koje su bile neudate i živele u zajednici sa drugim ženama (Francuska, kraj 18. veka), što je posebno bilo značajno ako su bile siromašne, te su na ovaj način uspevale da dele troškove života, koje bi im inače plaćao muž, ili onih koje su odlazile u samostan, te na taj način izbegle brak, ali i onih koje su se tajno viđale o čemu svedoče i kazneni postupci.13 Sestrinstva protiv braka postojala su i u Kini krajem 19. veka u području gde se proizdvodila svila.14 U Americi su krajem 18. veka belkinje srednje klase okarakterisane kao nevina aseksualna bića, te su se bliski odnosi između dve žene (čak i deljenje postelje) posmatrali kao emocionalna bliskost. Za muška prijateljstva važili su isti načini iskazivanja ljubavi s tim što se kod njih podrazumevao i seksualni odnos (jer su muškarci), a romantična prijateljstva bi se prekidala nakon stupanja u brak. Čak, kako se navodi: „jedno od obilježja odrastanja muškaraca u 19. stoljeću bilo je napuštanje mladenačkih muških veza radi braka i karijere.”15

Hiđra (Hijra) pripada trećem rodu u indijskoj kulturi i ima značajnu društvenu ulogu. Izvor: https://www.guernicamag.com/
Hiđra (Hijra) pripada trećem rodu u indijskoj kulturi i ima značajnu društvenu ulogu.
Izvor: https://www.guernicamag.com/

Kao deo kulture, homoseksualne prakse često nisu bile zabranjene, ali se heteroseksualni odnos podrazumevao jer je reprodukcija bila ključna. Ipak, postoje i osobe koje su na različite načine uspele da izbegnu brak i normativnosti koje on podrazumeva. Oni/e koji/e to nisu uspeli/e pronalazili/e su drugačije načine za zbližavanje sa istopolnim osobama. Nije sigurno ni kako su pojedinci/ke na različitim kontinentima i u različitim kulturama posmatrali/e istopolne odnose u koje su stupali/e, ali je izvesno da pripadnici/e istog pola nisu bili/e strani/e jedni/e drugima/oj. Uprkos tome, homoseksualnost je kriminalizovana po potrebi religija i država, te se na taj način osiguravalo zadržavanje pozicije moći. Istovremeno je jedan značajan deo istorije ostao skriven iza zvaničnih kurikuluma, a to znanje, bez obzira na seksualnu orijentaciju, pripada svima nama.

Volt Vitman (Walt Whitman), pesnik koji slavi mušku lepotu, prikazan je sa kočijašem sa kojim je bio u osmogodišnjoj vezi Izvor: https://www.bostonglobe.com/
Volt Vitman (Walt Whitman), pesnik koji slavi mušku lepotu, prikazan je sa kočijašem sa kojim je bio u osmogodišnjoj vezi
Izvor: https://www.bostonglobe.com/

Eleanor Butler i Sarah Ponsonby su krajem 18. veka pobegle od kuće i započele zajednički život. Izvor: https://es.wikipedia.org/wiki/
Eleanor Butler i Sarah Ponsonby su krajem 18. veka pobegle od kuće i započele zajednički život.
Izvor: https://es.wikipedia.org/wiki/

Piše: Tamara Ivančević
Tekst je nastao u okviru “Škole medijske pismenosti” Centra za marginu



  1. Charles Hupperts, Homoseksualnost i lezbijstvo u Grčkoj i Rimu, Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 29-33.
  2. Robert Aldrich, Gej i lezbijska povijest, Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 7-9.
  3. Brett Genny Beemyn, Amerika: od kolonijalnog doba do 20. stoljeća, Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 145-147.
  4. Lee Wallace, Otkrivanje homoseksualnosti: međukulturna usporedba i povijest seksualnosti, Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 254-255.
  5. Leila J. Rupp, Ljubav prema ženama u modernom svijetu, Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 226.
  6. Robert Aldrich, Gej i lezbijska povijest, Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 13.
  7. Robert Aldrich, Gej i lezbijska povijest, Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 19.
  8. Adrian Carton, Žudnja i istopolna intimnost u Aziji, Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 303-327.
  9. Bernd-Ulrich Hergemöller, Srednji vijek, Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 61-62.
  10. Laura Gowing, Lezbijke i njima slične u ranonovovjekovnoj Europi, 1500.-1800., Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 136-137.
  11. Laura Gowing, Lezbijke i njima slične u ranonovovjekovnoj Europi, 1500.-1800., Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 135.
  12. Laura Gowing, Lezbijke i njima slične u ranonovovjekovnoj Europi, 1500.-1800., Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 136.
  13. Laura Gowing, Lezbijke i njima slične u ranonovovjekovnoj Europi, 1500.-1800., Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 138-141.
  14. Leila J. Rupp, Ljubav prema ženama u modernom svijetu, Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 239.
  15. Brett Genny Beemyn, Amerika: od kolonijalnog doba do 20. stoljeća, Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Robert Aldrich, Sandorf i Red Box, Zagreb/Beograd, 2011, 155.