U okviru “Škole medijske pismenosti” Centra za marginu završni rad na temu “Komparativna analiza muzičkog angažmana reperki Sajsi MC i Mimi Mercedez” napisali su diplomci Ivana Ćetković i Uroš Đurović. Oni su se u analizi bazirali na karakterične teme koje su zastupljene u njihovim pesmama, prikazivanje žene, odnosno kontekst ženske emancipacije, kao i vizuelnu estetizaciju kojom se ove reperke predstavljaju. Poseban aspekt na koji su se osvrnuli u analizi je transformacija ženstvenosti, odnosno ženske rodne uloge, kao i vizualizacija ženstvenosti i položaj žena u rodnom režimu karakterističnom za kontekst neoliberalnog kapitalizma.

Njihovu analizu objavljujemo u dva teksta pri čemu će svaki tekst odvojeno analizirati lik i delo obe reperke i problematizovati poruke koje šalju.                                                   Read more: Rep muzika i politička agenda, 1. deo

Mimi Mercedez

Mimi Mercedes se najčešće karakteriše kao reperka koja je namerno izjavljivala kontraverze kako bi obezbedila svoje mesto na muzičkoj rep sceni.Kao mlada zarađivala je od striptiza, međutim kako želi da se izrazi na drugi način i manje muči, a više zarađuje, opredelila se za karijeru reperke. Od ,, Žene, majke, kraljice” koja se ,,bori(m) se za svoje makar čekala (me) samica” (“Ko će da mi zabrani’’, 2015) do reperke koja otvoreno sebe naziva ,,anti- feministom'”1, Mimi je poslala pregršt različitih poruka tokom svoje karijere, koje su se često međusobno suprotstavljale. Međutim, postoji li jedinstven okvir u Miminom muzičkom angažmanu i može li se istaći pod celovit sistem vrednosti koji ona jasno zastupa?

Mimi prilikom predstavljanja žene upada u tzv. “Vulstonkraft dilemu”, tj problem “istosti” i “drugosti”. 

Kada su u pitanju njeni tekstovi, treba uzeti u obzir da je većina nastala u okviru tzv. ,,Bomba devedestih”, koje nude nekakvu renesansu rep kulture mladih, devedestih godina.2 Ako ne bismo uzeli u obzir ,,diskurs devedestih” drugačije bismo protumačili vrednosti i stavove koje Mimi zastupa. Štaviše i ona sama naglašava da su devedesete uticale na nju, koje po njoj i danas na neki način traju.3,  Svakako se govori o nečemu što se često karakterisalo kao ,,brz život” od ,,danas za sutra”, ,,materijalizam pod uticajem oskudice”, ,,hedonizam” i slično. Takvi motivi se često i provlače kroz Mimine pesme, međutim problematika dolazi upravo u temama ženske emancipacije. Devedestih su srpskom rep scenom vladali muški izvođači, dok je mesto žena na sceni bilo rezervisano u žanru neofolka. Kao ,,Supruga i majka”4 i ,,mačkasta, krilo za odmor ratniku”5 žena iako dominantno zastupljena u medijima je objektifikovana i kako kaže Milena Dragičević – Šešić to je ipak ,,nov vid emancipacije, u vidu udaje”6

Mimi za sebe kaže da se ,,loži na narodnjake, tehno i rep”,7 a izvodi isključivo rep/trep. Ako pored uticaja devedestih uzmemo i ove karakteristike u obzir, dolazimo do toga da iako izvodi rep, postoje određeni utacaji na njeno stvaralaštvo van rep muzičke kulture. Što se tiče uticaja ženske rep scene na nju, potvrđuje da su imale jak uticaj tzv. ,,Bičarke na travi” (2002-2006) koje najčešće govore o seksu, alkoholu i drogi. Dakle ako sistematizujemo uticaje na Mimine tekstove, i njihova shvatanja ženskog emancipovanja, dobićemo sledeća javna polja u okviru kojih nastaju Mimine pesme:

  1. Rep devedesetih– brz život, hedonizam i materijalizam koji su pretežno muški, čije karakteristike Mimi usvaja kao svoje bez obzira na polno nametnutu uslovljenost
  2. Neofolk/Turbofolk – ženska emancipacija kroz potragu pravog muškarca, heroja i dobru udaju; moć je često u lepoti
  3. ,,Bičarke na travi”8stvaranje nove ženske rep scene, gde žena preuzima aktivniju ulogu u svojoj emancipaciji
  4. Opšti rep/hip-hop okvir– koji se uzima u obzir kao opšta karakterisika žanra u kom je pozicionirana Mimi, a uključuje: glagole kao što su „poštovati“ (respect), „prepoznavati“ (recognize) i „predstavljati“ (represent), kao i princip „budi pravi“ (keep it real) tj. u drugom obliku „ostani veran“ (stay true) – sebi, ekipi, kraju, klasi, rasi, hip hop kulturi itd.9
Mimi Mercedez Photo: urbanbug.net
Mimi Mercedez
Photo: urbanbug.net

Analizom Miminih tekstova, upravo zbog ovih karakteristika, shvatili smo da se često na načine koji varariraju, različito prikazuje ženska emancipacija u Miminim pesmama. Stoga, Mimi prilikom predstavljanja žene upada u tzv. ,,Vulstonkraft dilemu”, tj problem ,,istosti” i ,,drugosti”. U feminizmu ovaj problem se javlja kao jabuka razdora između feministikinja koje shvataju jednakost kroz isticanje različistosti žene u odnosu na muškarca i onih koji prihvataju koncept ,,individue/građanina”, za koji se smatra da stvoren od strane muškaraca i da je stoga patrijahalan (ali se bore za jednakost unutar njega). Stoga ćemo radi lakše analize podeliti Mimine tekstove na dve vrste:

  1. Oni koji predstavljaju emancipaciju u svetlu ,,istosti”– ,,Da se nerviram zbog lika, nemoguće, nikad. Ti si isti kao svi, ja sam ista kao ti zašto da se kidamo, bolje da se skidamo” (,,Učiteljice ljubavi”, 2015) kao i preuzimanje muškog ponašanja: ,,na oci pada mrak kad te dira drugi neko, nije problem da te delim, ali samo kad ja zelim” (,,Ti me drogiraš”, 2017) ili kad joj ,,Klinci ljube (mi) ruku – Madrina, Klinke ko ja se obuku – Kriminal. Svaka vam čast ..!” (Guda iz Huda (staro umetničko ime Mimi) – ,,Suši”) i ,,Sad napisi da sam kurva, da sam ruzna ili slicno ali moji ljudi znaju da se ne druze sa pičkom i samo to je bitno” ( ,,Sindrom pičkice‘, 2015)
  2. Oni koji predstavljaju emancipaciju u svetlu ,,drugosti” – ,, I princeza i bitanga, standardi visoki kao Majoš na štiklama” (,,Ne možeš da sediš sa nama”,  ft. Kaya 2016). Još radikalnije: ,, Kleopatra je vatreni znak, ja sam previše jaka za brak… da učvrstim moć, manipulišem pičkom”(“Kleopatra”, 2015). Mimi je tako isto i “pravi primer alfa ženke kao Mira Marković” (,,MiraMarković”, 2015) i dama “ćuti kada te varam, budi jak, budi muškarac budi pravi muškarac, a ja biću prava dama” (,,Prava dama”, 2015)

Ova podela, s obzirom da je utemeljena na filozofskoj dihotomiji, izgleda kao da svakog trena može da se opovrgne, što i može. Na primer: ,,Prava dama” može da se tumači kao preuzimanje već dodeljene uloge žene ili kao namerno obrtanje uobičajenih uloga jer ipak ,,on ćuti”, dok ,,ona vara”.

Posebno je problematičan tekst koji sam sebi protivreči pod nazivom ,,Jedino što znam” (2013) i to na sledeći način: ,,Čujem neki lik se buni, mrzi kad se riba kurči… Žensko sam jer imam pičku, ne savijam kičmu” gde ističe esencijalnu polnu razliku, međutim u sledećoj rečenici “Znam da vredi samo onaj koji ima stav i priču. Nikad se neću žaliti zbog diskriminacije jer ribe ne pretresaju čak ni u toku racije”, ne samo što kaže da su polne razlike nebitne nego izlazi iz dileme time što potpuno negira bilo kakav vid emancipacije.
Mimi Mercedez Photo: espreso.rs
Mimi Mercedez
Photo: espreso.rs

“Žensko telo prikazuje dosledno devedestima i jarkim bojama koje voli. Stil je obično sličan turbofolku, sa malo odeće, puno nakita, jakom šminkom i igračicama.” 

Uzmimo u obzir da Mimi Mercedez sebe deklariše kao ,,anti-feministu”. Osim prethodno pomenutog statusa na Facebook-u, u nekim intervjuima je davala izjave poput  toga da su “muške vrednosti ustvari dobre vrednosti”10 gde devojke savetuje da budu kao svoji drugari. Međutim upravo ovome je poslužila prethodno pomenuta dihotomija. Mimini stavovi koji su bliži politici istosti, često izgledaju kao anti-feministički. Tako da Mimi u skladu sa svim prethodno pomenutim uticajima usvaja obrasce koji proističu iz okvira turbofolka i devedesetih, pa prikazuju žensku emancipaciju na drugačiji način. Najizrazitije je to u saradnji sa Miletom Kitićem i Milanom Stankovićem u ,,Gadurama”, jer to je ipak turbofolk pesma koja govori o moći žene, koja može da kontroliše muškarca. Ipak potencira se da je to učinjeno na onaj način koji je karakterističan za turbofolk – zavođenjem( ,,te male sexy gadure”). Na kraju Mimi kao ,,gadura” između ostalog  kaže da ,,savremene žene kažu devojke bez duše, samo prave mačke prave pare, samo rađe troše muške”, što ipak potvrđuje žensku moć da stvara sama.

Sledeće pitanje koji se javlja u Miminim pesmama, ali i diskursu, jeste: ko je sve pozvan da učestvuje u emancipaciji? U nekim tekstovima Mimi često zvuči ekskluzivno ,, Nemoj meni da se foliras da si neka kučka; moje kučke bi te pojele k’o predjelo pred ručak, bahata familija…” (“MMM”, 2014) ili jednostavno ,,Ne možeš da sediš sa nama” gde nabaraja lista stvari zbog čega neko ,,ne može da sedi’sa Mimi i Kayom. Odgovor se javlja u pesmi ,,Bez sažaljenja”(2016) gde sebe naziva, ,,predstavnikom najbitnijeg dela omladine” što u intervjuu određuje kao da ,,malo nas je, al smo kučke!, ali težimo ka tome. Zasad predstavnica mladih, borbenih i doslednih ljudi oba pola.”11

Žensko telo prikazuje najčešće na sličan način, dosledna devedestima i jarkim bojama koje voli. Stil je obično sličan turbofolku, sa malo odeće, puno nakita, jakom šminkom i igračicama. Seksualizacija je i ovde prisutna kao i u turbofolku, dok sa druge strane postoje spotovi u kojima je u trenerci i najčešće air-max patikama, gde akcentuje da je tipična devojka odrasla na ulici, tipičnim za svetsku rep scenu. Kao treću varijantu nudi izuzetak spot za pesmu ,,Ta spika” (2016) inspirisan filmom ,,Kum”, gde je odevena u odeću tipičnu za muškarce (košulja, pantalone, sako, leptir mašna i zavezana kosa).

Insert iz spota "Šta" (2015). Izvor: Youtube
Insert iz spota “Šta” (2015). Izvor: Youtube

Insert iz spota "Bez sažaljenja" (2016). Izvor: Youtube
Insert iz spota “Bez sažaljenja” (2016). Izvor: Youtube

Insert iz spota "Ta spika" (2016). Izvor: Youtube
Insert iz spota “Ta spika” (2016). Izvor: Youtube

Mimini politički i vrednosni stavovi su svakako prethodno pomenuti prilikom analize tekstova. Ideološku opravdanost nije jasno izrazila, međutim na pitanje koja je njena filozofija kaže da je ,,materijalizam” u svakom smislu. Kao vrhovnu vrednost ističe hedonizam, ali ne negira prihvatanje drugih vrednosti. Ono što je zanimljivo jeste da iako nije politički opredeljena, njeni stavovi su isprva najbliži libertarijanskim. Smatra da je u životu potrebno samo se sami zboriti za svoje mesto, akcentuje na više mesta da ne treba kukati nego biti što bolji jer će uspeti oni koji su najbolji (koncept meritokratskog društva i Smitove ,,nevidljive ruke’’). Pomalo anarhistički ne želi da joj neko nameće pravila i smatra da je feminizmu najveća zabluda da ,,društvena svest može da se menja nezavisno od materijalnih uslova proizvodnje iliti ekonomskog uređenja sveta”.12 Dakle, primat daje proizvodnim faktorima, nadasve: ,,Gospođa Mercedez – mlada preduzetnica. Nemam radno vreme i ne treba mi dnevnica , jer to je robovlasništvo klasično” (,,Я богата а тыговно’’, 2015). Skoro da uzima karakteristike marksizma kroz prizmu ekonomskih odnosa. Na kraju u svom viđenju feminizma deklariše sebe kao nekog ko razume generalni problem rodnih uloga, ali sa akcentom na problem muških uloga koji ,,u patrijarhatu nosi mnogo tereta i ograničenja sa sobom isto kao i ženska, a muškarci koji primetno odstupaju od nje se suočavaju sa drastično gorim osudama nego što je to slučaj kod žena.”13

 

Pišu: Ivana Ćetković i Uroš Đurović
Tekst je nastao u okviru “Škole medijske pismenosti” Centra za marginu

 

Pročitajte još: Rep i politička agenda 1. deo: Sajsi MC

  1. Mimi Mercedez,, Feminizam, zaštosam anti-feminista’’ https://www.facebook.com/notes/mimi-mercedez/femimizam-zašto-sam-anti-feminista/1148676521845705/
  2. ,,Poenta je u tome da devedesete u tom nekom dizelaškom smislu nisu nikada napuštale Srbiju… to vrijeme ne želimo nikako da romantizujemo, ali svakako da se ložimo na cijeli taj neki kulturni trip koji je tada vladao – muzika, odjeća i slično”, Gudri : http://www.vijesti.me/caffe/beogradska-rep-senzacija-bombe-raznose-domacu-scenu-830858
  3. ,,Ono što mene kao bebu devedesetih privlači u deceniji mog rođenja jesu jarke boje, napadno oblačenje, prejaka muzika i samouvereno i ležerno ponašanje. To se zove dizel kultura i vezuje se za 90-e, ali nije nešto što je prevaziđeno, već nešto što i dalje živi, samo malo menja oblik.” (https://www.facebook.com/notes/mimi-mercedez/mimi-mercedez-x-maja-uzelac-najbolji-intervju/1127793127267378)
  4. Jelena Višnjić ,, „Idealno loša“: politike rekonstrukcije identiteta turbo folka u savremenoj Srbiji” 11.str
  5. Zorica Tomić u emisiji ,,Sav taj folk- Umri muški na moj znak”, B92
  6. Emisija “Sav taj folk – Umri muški na moj znak”, B92
  7. Intervju: Mimi Mercedez ,,Rep mi je omogućio da ne rmbačim kao striptizeta’’, EXPRES
  8. – ,,Njihovo prisustvo u vrhu tadašnje rep scene je normalizovalo određene teme i uopšte to da se žena bavi njima u dovoljnoj meri da ja samo mogu da se nadovežem bez probijanja tog leda’’ – intervju: Rep mi je omoguićio da ne rmbačim kao striptizeta, EXPRES
  9. Prema tekstu: ,,Nemoj da ga izgubiš, jer je keva”, Popboks
  10. Mimi Mercedez – Intervju za Radio Študent
  11. Intervju: Rep mi je omoguićio da ne rmbačim kao striptizeta, EXPRES
  12. Mimi Mercedez ,,Feminizam, zašto sam anti-feminista’’ https://www.facebook.com/notes/mimi-mercedez/femimizam-zašto-sam-anti-feminista/1148676521845705/
  13. Mimi Mercedez ,,Feminizam, zašto sam anti-feminista’’ https://www.facebook.com/notes/mimi-mercedez/femimizam-zašto-sam-anti-feminista/1148676521845705/