Piše: Ana Manojlović Habicht

Tenzije rastu u Velikoj Britaniji jer se rok za istupanje iz Evropske Unije bliži, ali još nema jasnog plana. Datum finalne odluke je trebalo da bude 29. mart, ali zbog ovog problema odluka je pomerena za 22. maj. Velika Britanija ima na raspolaganju više opcija, koje bi mogle da olakšaju prelaz, ali su velike posledice ove odluke neminovne.

Kako je nastao Brexit?

Po rečima BBC-ja istorija Bregzita je jako komplikovana, ali ukratko rečeno Bregzit se dogodio zbog toga što je bivši premijer David Kameron popustio pritisku konzervativaca, a posebno političke partije UKIP (UK Indpendence Party), koja je zahtevala od njega da se raspiše takav referendum, nakon više godina odbijanja. Glavni razlozi za odlazak su bili nezadovoljstvo zbog zavisnosti od EU i želja za regulisanjem imigracije u državu i u okviru njenih granica.

Velika Britanija je 23. juna 2016. godine održala referendum za ostanak ili izlazak iz EU. Na referendumu je postavljeno pitanje: “Da li bi Velika Britanija trebalo da ostane u Evropskoj Uniji ili da napusti Evropsku Uniju?”, gde je 51,9% ljudi glasalo da napusti, a 48,1% ljudi je glasalo da ostane. Želju za napuštanjem Evropske unije najviše su iskazali glasači iz Engleske, gde je u korist istupanja bilo čak 53,4% glasača, potom Vels sa 52,5% glasova, dok su glasači iz Škotske i Severne Irske većinski bili protiv odlaska – za ostanak u EU glasalo je 62% glasača u Škotskoj i 55,8% u Severnoj Irskoj.

Nakon glasanja otpočeli su pregovori između Velike Britanije i ostalih država EU, kako bi se obezbedio što lakši izlaz iz zajednice. U ovom trenutku se još uvek razgovara o “Sporazumu o povlačenju” koji će odlučiti o tome kako će ova zemlja izaći iz EU, dok su planovi nakon izlaska još nepoznati.

UKIP ili “Stranka za nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva” je politička stranka, osnovana 1993. godine u Velikoj Britaniji. Iako se stranka proklamovala kao ,,demokratska i libretarijanska”, ona ipak ima vidljive karakteristike euroskeptične i desne populističke partije. Njihova politička agenda je vrlo anglo-orijentisana. Propagiraju engleske vrednosti, islamofobiju i zalažu se protiv prava LGBTQ+ osoba. Najpoznatiji predsednik ove stranke je Nigel Farage, koji je bio jedan od ustanovitelja stranke i uspeo da pokrene pitanje o Bregzitu. Danas stranku vodi Gerard Batten.

Kakav je “Sporazum o povlačenju”

Sporazum je sastavila premijerka Velike Britanije Teresa Mej, ali je tri puta odbijen na glasanju u parlamentu. Prvi put je to bilo 15. januara, kada su protiv Sporazuma izbrojana 432 glasa što važi za najveći poraz jedne aktuelne vlade u istoriji ove zemlje. Drugi put je sporazum odbijen 12. marta, kada se Teresa Mej vratila iz Brisela, a treći put 29. marta kada je trebalo da zemlja zvanično izađe iz EU.

Nameće se logično pitanje – zašto parlament svaki put odbija sporazum, znajući da nema mnogo vremena da se donese odluka. Razlozi leže u dogovorima kojih bi Velika Britanija morala da se pridržava.  

Ovi dogovori uključuju: koliki novac će Velika Britanija morati da vrati EU zbog izlaska (procenjuje se da će to biti oko 39 biliona funti); šta će se desiti sa državljanima Velike Britanije koji žive u državama EU i da li će moći da žive i rade u državama u kojima se trneutno nalaze; šta će biti sa državljanima zemalja EU, koji žive u Velikoj Britaniji; kako da ne dođe do postavljanja fizičke granice između Severne Irske i Republike Irske, kada se formira granica između EU i Velike Britanije.

Mnogim poslanicima u britanskom parlamentu najviše smeta vraćanje velike količine novca EU, jer je ideja Bregzita bila da Velika Britanija bude financijski samostalna. Drugi problem koji poslanici na ostrvu vide je pomenuti granični prelaz, što je pitanje koje zahteva dodatno obrazloženje.

Zašto se ljudi protive Irskoj granici

Najveći razlog za protiv granice je od istorijskog značaja. U 20-im godinama 20. veka Republika Irska se izborila za nezavisnost od Velike Britanije. Zbog velikih religijskih tenzija između irskih katolika i protestanata, Velika Britanija je dobila teritoriju Severne Irske, gde je većinsko stanovništvo bilo protestantske vere. U decembru 1922. godine Severna Irska je postala deo Velike Britanije potpisivanjem Anglo-Irskog sporazuma. Nekoliko decenija kasnije, 90-ih godina, tenzije su ponovo narasle sa velikim uticajem irskog nacionalizma. Irski nacionalisti u Republici Irskoj i Severnoj Irskoj se zalažu za otcepljenje Severne Irske od Velike Britanije i njeno pripajanje Republici Irskoj. Ovde leži koren protivljenja granici između ove dve teritorije. Drugi razlog nezadovoljstva idejom granice jeste nesigurnost u to da će ljudi moći da putuju bez zaustavljanja, kao što je standardno za države u Šengenskoj zoni. Treći razlog je ekonomske prirode jer će nakon izlaska iz EU, Velika Britanija morati da postavi svoja pravila trgovine i uvoza/izvoza surovina. Za sada je dogovor da će Severna Irska, ukoliko Velika Britanija još ne bude mogla da nađe rešenje za ovaj problem nakon tranzicije, moći da upravlja trgovinom sa Republikom Irskom po pravilima “Evropskog jedinstvenog tržišta” i ostaće deo carinske unije EU.

Da li može Brexit da se poništi?

Prema pravilima Velika Britanija mora da napusti EU 12. aprila, ali je Evropski sud dao izjavu da postoji mogućnost da se Bregzit poništi i članstvo ostane validno, mada su, politički gledano, male šanse da se tako nešto dogodi. Veliki broj građana je putem peticija i uličnih protesta zahtevao raspisivanje novog referenduma ili poništanje Brexita, ali je Parlament odbacio ovu mogućnost.

Šta dalje?

Velika Britanija sada mora da do 12.aprila obavesti EU o svojim daljim koracima. Ukoliko ne dođe do sporazuma koji bi bio prihvaćen, može da zatraži od EU pruduženje perioda izlaska, što bi značilo da mora da učestvuje u izborima za parlament EU. Ukoliko do sporazuma ne dođe do zadatog roka, a Velika Britanija ne zatraži produžetak pregovora, onda napušta EU bez sporazuma i pravila koja važe u EU neće više važiti u Velikoj Britaniji. Prema navodima BBC-a, Vlada je spremna za tu opciju, ukoliko se dogodi. U realnosti, ovo znači verovatan pad vrednosti funte i porast cena hrane u Velikoj Britaniji.

Ukratko, ovo je priča o “Bregzitu za početnike”. Situacija je svakako kompleksnija, a njen ishod će zasigurno uticati na živote mnogih ljudi, kako Britanaca, tako da državljana zemalja Evropske unije. Nije moguće precizno predvideti kakav će uticaj Bregzit imati, kakvo će biti ekonomsko stanje u Uniji i na ostrvu, ni kakav će odnos ovih dveju sila biti u budućnosti, ali kao što Englezi vole da kažu: ,,Only time will tell”.