Piše: Kristina Klopić
Jedno od najkontraverznijih i najintrigantnijih tema za javnu raspravu je mogućnost legalizacije marihuane. Među glavnim argumentima koji ukazuju na prednosti legalizacije kanabisa, nalaze se benefiti od istraživanja koja bi omogućila lečenje kanabisovim uljem, ali onaj najprimamljviji za vlade država širom sveta jeste ekonomske prirode.
Nakon decenija zabrane, neke države su videle mogućnosti za ekonomski napredak kroz dekriminalizaciju kanabisa. Došlo bi do sve veće upotrebe, koja stvara povoljne mogućnost državi da nađe korist u tome. Kao najkonzumiranija nelegalna droga u svetu čija se upotreba sve više razvija, kanabis otvara mnoge mogućnosti za ekonomski razvoj i profit države. Restriktivne mere nisu uspešne u usporavanju uspona kanabisa, niti smanjenju njegove konzumacije.
Vlade širom sveta razmatraju opciju legalizacije upotrebe i gajenja kanabisa. Posle predsedničkih izbora 2016. u Americi, jedno od bitnih pitanja bila je regulacija zakona u saveznim državama koje su dekriminalizovale korišćenje marihuane i legalizacija u drugim državama. Upitna je bila budućnost industrije legalne marihuane. Nakon saveznih država Kolorado i Vašington, odluku o legalizaciji marihuane u rekreacione svrhe donele su Kalifornija, Mejn, Masačusets i Nevada. U medicinske svrhe prihvaćena je od strane Floride, Severne Dakote i Arkanzasa. Sve u svemu, potez legalizacije marihuane u medicinske i rekreacione svrhe proširio se u sve više saveznih država Amerike. Magazin Forbes ukazuje na razvoj kompanija koje se bave istraživanjima lekova na bazi kanabisa, ali i onih koje nastoje da uzgajaju i distribuiraju marihuanu.
Tržište legalnog kanabisa stvara više prostora za posao, a kroz takse i porast turizma ubiru se milioni dolara, kako pokazuju dosadašnji izveštaji Poreske uprave Kolorada. Prošlogodišnji izveštaj “Marijuana Policy Group”-a pokazuje da na svaki dolar utrošen u proizvodnju legalne marihuane država zaradi više od 2,4 dolara, što govori da svi građani tih društava imaju koriti od oporezivanja i regulisanog sistema proizvodnje marihuane, bilo da podržavaju njenu legalizaciju ili ne.
“Arcview Market Research” je objavio da je 2015. godine savezna država Kolorado zaradila 135 miliona dolara od taksi i provizija na medicinsku i rekreacionu marihuanu, a ukupna zarada od prodaje bila je preko 996 miliona. Predviđaju da će do 2021. godine prodaja u čitavoj Severnoj Americi porasti do 20,1 milijarde dolara, za 14 milijardi više nego što je bila 2016. godine. Ukoliko bi se ona legalizovala na nivou celih Sjedinjenih američkih država, prednosti po ekonomiju bile bi izvanredne. “New Frontier”, kompanija koja se bavi analizom kanabisa, prognozira da bi se do 2025. godine u državnu kasu prikupila još 131 milijarda kroz oporezivanje na saveznom nivou.
Od prvog januara 2018. godine u Kaliforniji, odrasla osoba starija od 21 godine može posedovati do 30 grama marihuane i uzgajati do 6 biljaka. 1996. godine ova savezna država bila je prva koja je legalizovala upotrebu kanabisa u rekreacione svrhe. Iako su mnogi ukazivali na to da bi vožnja pod uticajem droge mogla biti fatalna i da će ovaj potez privući sve više mladih da je konzumiraju, novac je prevagnuo. BBC News portal prednosi da bi do 2021. godine prihodi od legalizacije u Kaliforniji bili do 5,8 milijardi dolara. U Masačusetsu komitet senata proračunao je da su porezni doprinosi od prodaje marihuane u opsegu od 50 do 60 miliona.
Početkom marta “ETFGI Consultancy Firm” objavila je da prvi svetski exchange-traded fond (ETF) kanabisa na putu da postane drugi po isplativosti u Kanadi, nakon što je samo ove godine doneo 50% povrata ulaganja. U oktobru 2018. godine Kanada je postala druga država u svetu, nakon Urgvaja, koja je legalizovala rekreacionu upotrebu kanabisa. Par meseci kasnije fond “Horizons Marijuana Life Sciences Index” povećao se za 1,15 milijardi evra, prenosi ETFGI.
Ovakvi rezultati pokrenuli su ozbiljna razmatranja u Evropskom parlamentu o regulaciji korišćenja kanabisa u medicinske svrhe, uz ekonomske pogodnosti koje legalizacija kanabisa donosi. U Španiji su dve opozicione partije otpočele diskusiju u parlamentu. Stranka Podemos zalaže se za potpunu legalizaciju, dok se Ciudadanos zaustavila na medicinskoj upotrebi. U svom govoru u Španskom parlamentu, vođa Podemosa Pablo Iglesias, rekao je da nije upitna legalizacija kanabisa već koja će država u Evropi biti prva da to uradi. Međutim kako u Španiji i većini država Evrope ne vlada direktna demokratija, referendum i volja građana ne mogu uticati na promenu zakona već samo predložiti izmene. U Americi su građani bili ti koji su svojim glasovima doveli do legalizacije marihuane u čak 9 saveznih država, ali nijedna inicijativa u Evropi ne može učiniti korak napred ka legalizaciji ukoliko političari tome protivreče. Zato je ovaj potez španskih političara dobar primer podizanja svesti u medijima i društvu o benefitima koje bi legalizacija donela. Iglesias je ohrabrio države da podstreknu naučna istraživanja o korišćenju kanabisa u lečenju i preporučio da medicinsku upotrebu pokriva zdravstveno osiguranje.
Uzevši u obzir da pošto je upotreba kanabisa u Evropi, kako ukazuje “European Monitoring Center for Drugs and Drug Addiction” (EMCDD), najviša od upotrebe svih drugih droga, povećala bi doprinose državama. Njihov izveštaj iz 2017. godine kaže da 17,2 miliona mladih (14.1%) konzumira kanabis, a da je Španija četvrta u Evropi sa 17,1%, iza visokih stopa Francuske (21.5%), Italije (20.7%) i Češke (19.4%). Pored toga Evropski parlament zatražio je od vlada Evropske unije da naprave razliku između medicinske marihuane, za koju parlament smatra da ima mnoge dokazane pozitivne uticaje, od drugih upotreba. Predstavnici u Evropskom parlamentu pozvali su se na uticaj marihuane u smanjenju rizika oboljevanja od dijabetesa, epilepsije, Alchajmerove bolesti, astme, kancera, pa i nekih psihoza.
Nije tajna da iza tih debata o prednostima u lečenju bolesti, potiskivanju crnog tržišta i kontroli proizvodnje stoji želja za ekonomskim prosperitetom. Ne može se opovrgnuti da treba sagledati benefite lečenja marihuanom kada se razgovara o njenom ozakonjenju, ali to nosi i mnoge prilike za ubiranje novca od njene prodaje na tržištu. U Španiji je Fakultet za psihologiju Nezavisnog univerziteta u Barseloni (UAB) izračunao prihod koji bi legalizacija donela toj državi. Po njihovim analizama Španska narodna banka bi dobijala 3,3 milijarde evra godišnje od poreza.
Međutim put ka zaradi od ovog sve popularnijeg biznisa nije samo uspravan. Po analizi Vašington Posta veleprodajne cene marihuane u državama gde je legalizovana eksponencijalno se smanjuju. U Koloradu su opale za 70% u protekle 4 godine. Potrošačima je ovo veliki plus, ali može uticati na krah tržišta jer doprinos od prodaje pada zajedno sa cenama marihuane, kažu u izveštaju. Dakle, treba sagledati sve strane pri diskusiji o potencijalima legalizacije. Ovakav pad cena dovodi firme kanabisa do ivice bankrota. Pritom Forbes prenosi da se u Koloradu na svaki dolar zarade utroši 4,5 na kontrolu sigurnosti i kvaliteta kanabisa. Ovo može smanjiti trend legalizacije.
Stavivši na stranu benefite za nauku i medicinu koje legalizacija kanabisa može doneti, moramo racionalno sagledati stvari i shvatiti da novac stoji iznad svega ostalog. Ukoliko država može da profitira od legalizacije, biće spremnija za tu opciju, ukoliko legalizacija bude skupa za državu teže će proći zagovaranje te opcije, pa i pored svih ostalih benefita. Pored ekonomske dobiti u početku, koja može biti motivišuća za druge države da slede taj put, smanjenje cene i zarade uticaće na te iste države da odustanu od zagovaranja tih ideja. Suzbijanje crnog tržišta i ilegalne prodaje, ipak su u drugom planu.
