“ORIJENTALIZAM” I “BALKANIZAM” – POJMOVNO ODREĐENJE

Kako bismo analizirali diskurs u popularnoj muzici, neohodno je na početku definisati osnovne pojmove koji će biti korišćeni u ovom tekstu.

Pojam orijentalizma Edvard Said definiše kao rasprostranjene obrasce kojima se pojedine kulture i društva Evrope samouvereno predstavljaju kao ,,progresivna”, ,,moderna” i ,,racionalna” nasuprot navodno ,,stagnirajućim”, ,,zadrtim” , ,,tradicionalnim” ili ,,iracionalnim” društvima Orijenta. Na ovaj način diskursom se stvara slika drugog iz oblasti koje su zajedničko geografsko-kulturne i religijsko-političke (politički  ne uvek) homogene. Vrednosni sud stvara okrvir po kome se sa predrasudama prilazi prilikom izučavanja orijentalnih kultura i na taj način ovakve studije često su bile viđene kroz prizmu kolonijalizma i imperijalizma, gde je orijentalna kultura viđena kao ona koja treba da se ,,spasi” od nazadnosti i ,,izvede na pravi put” racionalnim metodama.

Na sličan način se stvarao i diskurs o Balkanu (Balkanizam), kao specifičnom području unutar kojeg se prepliću različiti kulturni obrasci. Marija Todorova među prvima govori o Balkanu kao raskršću bogate različitosti navodeći putničke zapise iz perioda 1920ih gde se Balkan prikazuje kao da je sastavljen ,,od ljudi, koji nisu više Orijentalci, ali nisu još uvek Evropljani”. Štaviše i Sveti Sava je definisao u 13. veku Balkan kao ,,Istok na Zapadu”. Balkan je takođe često bio karakterisan kao ,,nazadan” ili ,,varvarski”, gde je dobar pokazatelj bilo odcepljenje Slovenije i Hrvatske u Jugoslaviji  tokom koga se isticao diskurs promene politike ka evropskoj kao ,,progresivnoj” u odnosu na ,,nazadnu’’ jugoslovensku politiku jedinstva.

Ako spojimo Orijentalizam i Balkanizam kao dve specifičnosti, nemoguće da se iz naše perspektive ne zapitamo: Kakav je orijentalni diskurs unutar Balkana danas? Dodatno će nas postaći da razmišljamo o ovoj temi ako uzmemo u obzir večite albansko-srpske sukobe na Kosovu i različita mišljenja u javnom mnjenju o arapskim investitorima u Beogradu danas jer, iako, izgledaju kao ekonomsko-političke teme, one svakako mogu svoj odgovor donekle tražiti u analizi diskursa i kulturološkim istraživanjima. Stoga u ovom istraživanju baviću se analizom 11 spotova i 22 teksta pesama popularne muzike u Srbiji, sa motivima orijentalizma, u poslednjih 5 godina, jer je u tom periodu nastala ekspanzija pesama sa ovom tematikom. Baviću se načinom na koji su ovi motivi prikazani i šta je poruka koju oni šalju. Pre toga moram započeti sa par reči o tome kakav je ranije bio orijentalni diskurs na Balkanu.

Milica Bakić- Hyden u svojoj knjizi ,,Varijacije na temu Balkan” uvodi pojam pod nazivom ,,izdajnički sindrom” u kome objašnjava pojavu u kojoj pravoslavni narod tretira sugrađane muslimane kao deo naroda koji je ,,izdao veru svojih predaka”. I ako je ovo negativno vrednovanje bilo u mnogome zastupljeno, ne možemo ga generalizovati na celu populaciju. Ipak, iako je tokom dužeg istorijskog perioda prostor Balkana bio pod otomanskom vlašću, nisu se asimilovale ove dve kulture, već je ojačala ksenofobija, pa bi rekao i Ivo Andrić, da je Balkan upravo pod uticajem islama bio sprečen da učestvuje u ,,kulturnom razvoju hrišćanske Evrope kojoj je etnografski i geografski pripadao”. Diskurs protivan orijentalističkom i uticaj orijentalizma stvorili su kulturu koja je unutar sebe dovoljno isprepletena. Da li je još uvek narod ovih prostora negativan prema Orijentu, reći će nam analiza popularne kulture, odnosno analiza diskursa domaćih pesama sa orijentalističkom tematikom.

“DUBAI” – ZEMLJA SNOVA ILI KSENOFOBIČNO TUĐE?

MC Stojan - Ostani budna / Youtube printscreen
MC Stojan – Ostani budna / Youtube printscreen

U tekstovima pesama najčešće pominjana reč je ,,Dubai’’ ( oko 40% analiziranih pesama) koja nije uvek ni negativno ni pozitivno predstavljana. Kao rezultat analize dobio sam grupe različitih interperetacija  ,,Dubai’’-a u simboličkom značenju koje sam podelio u dve kategorije, a na osnovu vrednosti:

  1. Pozitivno značenje reči ,,Dubai’’ (kao simbol moći, ekonomskog prosperiteta, lepote pretežno ženske i sl)
  2. Negativno značenje reči ,,Dubai’’ (kao simbol koji je u suprotnosti sa iskrenom, nematerijalnom ljubavi; kao materijalni cilj koji navodi na zanemarivanje drugih vrednosti, nešto tuđe i sl)

Kao simbol moći i bogatstva, zemlje fantazije Dubai je predstavljen u pesmi ,,Dominantna’’ Jale Brata i Dade Polumente kao poređenje za strast koju oseća izvođač pesme prema devojci koja je ,,Toliko (si) dobra da mi nije dobro i sva sija(š) poput dijamanta’’. On bi joj ,,dao noći Dubaija … (i) celi svijet’’ jer toliko je vredna da bi ,,kroz vatru bos hodao’’. Dakle, Dubai je u ovom kontekstu smešten kao metafora za snagu ljubavi, što usmerava diskurs orijentalizima ka egzotičnom prostoru koji obiluje prelepim bogatstvom. Kroz ostale pesme je Dubai smešten u sintagme u kojima se na direktniji način poredi lepota žene sa gradom: ,,sija ko Dubai’’ (Sha-Maserati, 2015) i ,,skupa ko Dubai’’ (Elitni Odredi – Ona sija, 2014) ; Ili u slučaju opisivanja hedonističke, potrošački orijentisane kulture ,,šoping Dubai, moji običaji’’ (Mc Yankoo feat. DJ Bobby B. – Jacky Jack ,,Godine’’, 2016)

Nasuprot pozitivnom vrednovanju ,,Dubai-a’’, stoji njegovo predstavljanje kao sinonim za nešto što je isključivo materijalno i otuđeno od emocija i drugih duhovnih vrednosti. To se posebno ističe u pesmi Vuka Moba ,,Kokaina’’ u kojoj se radi o devojci koja se opredelila za bogatijeg muškarca nasuprot čoveku koji je iskreno voli. On tvrdi da je dobro poznaje pa se pita: ,, Šta će tebi on i džip i skupe stvari  ti misliš da te ne znam.  Zadnji sprat i lift, pogled na Dubai…’’. Sa skoro identičnom stilistikom napisano je i u pesmi  Nidže Bleje, upravo pod nazivom ,,Dubai’’, gde kaže da: ,, Ona je sanjala Dubai, a on je voleo nju…’’; kao i  u ostalim pesmama na sličan način: ,,(Mala voli) brza kola skupi sat želi u Dubai ‘’ (DJ Krmak i Balcano – Prada i Cavali’, 2016) ili ,,(Ona bi) malo London i Dubai” (Rasta-Kavasaki, 2014), gde je akcenat na ženskom zaslepljenošću bogatstvom Dubai-a, kao negativnom materijalno-hedonističkom.

 

,,INVESTIRAM U ŽENU KAO EMIRATI U DUBAI’’

Cvija ft. Mc Yankoo - Abu Dhabi / Youtube printscreen
Cvija ft. Mc Yankoo – Abu Dhabi / Youtube printscreen

Sledeće najkorišćenije reči u okviru diskursa orijentalizma u popularnim pesmama jesu ,,Ujedinjeni arapski emirati’’ i ,,Abu Dhabi’’. Ove dve kateogrije u interpetaciji istaživanja neću odvajati jer su usko povezane i često se zajedno pojavljuju kao logička celina. Najistaknutije je to upravo u duetu Cvije i MC Janka pod nazivom ,,Abu Dhabi’’. Ovde imamo motiv insvesticionizma, gde muškarac ulaže u ženu kao što Emirati ulažu u Abu Dhabi:,, jer ja sam UAE, ona je moj Abu Dhabi’’. Pružiće joj sve i ulagaće u nju zaslepljen lepotom, baš kao što je Abu Dhabi opčinio svoju državu prirodnim bogatstvom da ulaže u njega. U ovom slučaju žena je predstavljena pasivno, maltene kao investicija dobrog kvaliteta u koju se ulaže. Međutim, paradoksalno, istom metaforom se služi i Nela Vidaković u pesmi ,,Emirati’’ na potpuno suprotan način. Ovde je reč o manje svakidašnjoj temi u kojoj je devojku ostavio dečko zbog bogatije žene, koja ga je ipak,,šutnula’’ pa se opet (pevačici) vratio na prag. Međutim, ona mu je zahvalna što ju je ostavio, stoga slikovito naglašava sledećim rečima: ,, Sad me prati Maserati, sijam kao Emirati…’’. Nešto manje žensku aktivnu ulogu možemo videti u ,,Gadafiju’’ Maus Makija u kojoj žena se obraća muškarcu od koga zahteva moć kao Gadafijevu i  ,,Hoću da mi kupiš stan u Emiratima’’ . Emirate gotovo uvek karakterišu moć i prosperitet, sa druge strane Abu Dhabi ima nešto malo drugačiju ulogu ,,da li  bi mi dala da se nadam – sijaš Abu Dhabi’’ (Rasta-Habibi, 2015). Dakle u ovim pesmama, Emirati se predstavljaju češće kao patrijahalno muško, dominantno i moćno, dok se Abu Dhabi predstavlja više kao inferiorno žensko, pasivno i ono u šta se ulaže; što u meri odgovara kulturi o kojoj se govori.

 

BURJ KHALIFA KAO SIMBOL MOĆI, DISKURS TURSKIH MOTIVA I OSTALI SIMBOLI

DJANS X YOUNG PALK ft. MC Stojan - BURJ KHALIFA / Youtube printscreen
DJANS X YOUNG PALK ft. MC Stojan – Burj Khalifa / Youtube printscreen

Burj Khalifa je trenutno najviša zgrada na svetu i nalazi se u Ujedinjenjim arapskim Emiratima u Dubai-u, kao takva svakako predstavlja simbol moći ovog grada. Upravo kao takvu je koriste Djans i saradnici u istoimenoj pesmi ,,Burj Khalifa’’. Tekst ove pesme koristi ovu građevinu, bez mnogo stilskih figura, u potpuno objektifikovanom značenju, ali svakako kao simbol moći-  Muškarac nudi ženi prelepe poglede sa ove građevine, želi da vode ljubav sa vrha Burj Khalife i sl. Žena je takođe u pasivnom položaju, ali ono što je od posebnog značaja za ovu pesmu jeste prvo – da se jasno odvajaju stvarnost i mašta o prelepom orijentu: ,, i ako sve je samo san ja hteo bih da ostanem u snu’’; drugo – da se za razliku od ostalih tekstova ovde stavlja jasan akcenat na specifičnu kulturu Emirata, koja gleda konzervativnije na sekualne odnose: ,, i sve me navodi na blud ,a to je zabranjemo tu’’.

Diskurs koji se odnosi na geografsko-kulturni predeo Turske je znatno manje zastupljen u odnosu na ostale zemlje Arabije. Karakteristično je da proteklih godina o motivima iz Turske više pevaju žene. Tipične pesme ovog tipa su Milica Pavlović i pesma ,,Istanbul’’ u kome peva o svojoj lepoti koja je jednako egzotična i neodoljiva kao i ovaj grad, sa druge strane  Severinina pesma ,,Hurem’’ koja stavlja poseban akcenat na konzervativniju islamsku kulturu: ,, dobro znaš da se za te čuvam oduvjek’’. Takođe Severinina pesma je više inspirisana fantastičnošću priče o Hurem (i popularnoj seriji ,,Sulejman veličanstveni’’) kao moćnoj i legendarnoj sultaniji, koja predstavlja ljubav i ambicju ruske robinje, koja je dovodi do trona.

Ostali manje dominantni motivi u popularnim pesmama sa orijentalnim diskursom su raznovrsni. Na primeru reči ,,Arapi’’ možemo da vidimo da postoje različita vrednovanja od ,, Uzeo sam sve iz šteka ,Vec smo zajedno na carini  -Svi bogati ko Arapi’’ (Evrokrem barabe – Bogati ko Arapi, 2015) do ,, Ne, ne trebaju ti Arapi sa haremom’’ (Djans – Burj Khalifa, 2017) kao slika nepotrebnog drugog i vid ksenofobije. Takođe u većini tekstova dominira motiv egzotično- tamnog lepog ,, mala crna k’o Ankara’’ (Rasta – Habibi, 2015), ,,mala crno zlato k’o da gledam u Arabiju’’ (Jala Brat i Buba Corelli – Trinidad i tobago, 2015) i ,,znaš koliko tražim takve (tamne) oči – to je orijent’’ (Rasta – Habibi, 2015) gde crno predstavlja drugačiju lepotu (kontrast tamno: svetlo) lepotu, mističnost, pretpostavimo i  moć kao priodnog boagtstva u koje se ulaže (crne nafte). Specifično, Indija se koristi za simbol nepristupačnog u pesmi pevačice Indy ,, Takva sam ti ja, kao Indija tebi uvek biću predaleka’’ (2012).

 

ŠTA JE ONO ŠTO VIZUELNO PRATI OVE PESME I ŠTA NAM TO PORUČUJE?

Rasta ft. Buba Corelli - Habibi / Youtube printscreen
Rasta ft. Buba Corelli – Habibi / Youtube printscreen

Estetika orijentalistički inspirisanih pesma je često unutar sebe paradoksalna. U većini spotova vizuelno dominraju sledeće tri karakteristike:

  1. Orijentalno je maštovito i egzotično- zalasci i izlasci sunca, propraćeni često maglom ili jakom svetlošću što blago zaslepljuje pogled posmatrača uz pustinje, plaže i sl.
  2. Orijentalno je izrazito bogato– prirodno ili urbano; često se nakon prelepih slika egzotičnih, bogatih predela smenjuju slike visokih zgrada, skupo uređenog enterijera i sekvenca brzih vožnji skupih kola
  3. Hiperseksualizacija žena kao kulturološki paradoks– U većini spotova, žene iako odevene u elemente orijentalističke narodne nošnje, skoro uvek imaju nage delove tela (grudi ili zadnjica najčešće) međusobno se slobodno dodiruju i sl. Ovakav prizor je suprotan konzervarivnoj kulturi Orijenta, u kojoj ženska seksualnost se izražava najčešće pogledom i jako retko usnama, dok su ostali delovi tela skoro uvek prekriveni. Jedini izuzetak od analiziranih spotova predstavlja Rastin ,,Habbibi’’ u kome se u početku ženska lepota pokazuje kadrovima gde su samo ženske usne, da bi se posle spojila sa modernim i dobila koreografija hip-hop žena u patikama ispred džamije, ipak obučenih potpuno kozervativno bez vidljivih nagih delova tela. U spotu istaknuto je da u specijalnim prilikama, trbušne plesačice su odevene i igraju u skladu sa prilikom, međutim i tad su im lica prekrivena. Čak i ovaj spot ima par odstupanja jer se u par kadrova na pijaci pojavljuje devojka koja ima glavnu ulogu u spotu, sasvim svakidašnje obučena u majcu i duksericu, ali ubrzo nestaje što i dalje ostavlja efekat misterioznosti.
Vlada Matović - Ne preti mi / Youtube printscreen
Vlada Matović – Ne preti mi / Youtube printscreen

Postoje i spotovi u kojima tekst pesme nema povezanosti sa diskursom orijentalizma, ali su snimani na lokacijama Orijenta, najčešće Dubai-a. ,,Nagle promene’’ Jelene Kostov ili ,,Ne preti mi ‘’ Vlade Matovića, šalju sliku egzotičnog i bogatog Dubai-a, i često su ovakvi spotovi nastali kao rezultat nastupa domaćih pevača po dijaspori uz sponzorstvo noćnog kluba ,,Amika’’ iz Dubai-a, što je ujedno i promocija istog u kome često naši izvođači gostuju. Pesma Nemanje Staletović ,,Kršim lomim” (2015)  je možda preterano uprostila ove karakteristike (do pojave ,,kliše-a”), ali se upravo zato može smatrati prototipom ove kategorije spotova. S toga ne bih se preterano zadržavao na analizi ovih spotova, ali bih svakako naglasio njihov značaj u potvrđivanju prikaza orijenta kao egzotičnog drugog i bogatog (bilo kao mesta za provod i uživanje na plaži ili moćne pozicije u kancelariji visoke zgrade).

 

KOJE SU KLJUČNE KARAKTERISTIKE ORIJENTALIZMA U DOMAĆIM POP PESMAMA?

Milica Pavlović - Istanbul / Youtube printscreen
Milica Pavlović – Istanbul / Youtube printscreen

Iako u nekim trenucima izgleda da je ,,svaka pesma za sebe’’, ipak se mogu uočiti različite pravilnosti unutar popularnog, muzičkog, orijentalnog diskursa:

  1. Orijentalno, ustvari je bogato! – u Orijentalnom diskursu na našem prostoru-Orijentalno se ne vrednuje manje, naprotiv bogatije je. Da li je to zbog onog čuvenog,,tuđe slađe je’’ ili percepcije drugačijeg vida bogatstva (duhovno konzervativnije, materijalno više rasipnički), ostaje ipak da je ovaj prostor okarakterisan kao bogat.
  2. Orijentalno je ipak neverovatno lepo , čak iako je tuđe – bilo da je lepota Hurem, Abu Dhabija ili jedinostavno celokupnog pejzaža, postoji uvek nešto mistično u tim zemljama Orijenta što nas sve mami. Čak i ako je često to materijalno i hedonističko (seksi žene, novac, provod) , ostaje ipak kao simbol nepoznate lepote iza koje se još nešto krije (česta upotreba reči:,, snovi’’, ,,mašta’’, ,,sjaj’’ i sl)
  3. Ipak, tuđe je – ksenofobičnost se i dalje iskazuje u diskursu. Sa druge strane, promena postoji jer se ipak priznaje bogatstvo i naprednost ovih zemalja u nekim poljima. Međutim i dalje se vidi strah od toga da li će ,, nam taj prostor uzeti naše žene’’ ili je štaviše bespotreban često, ali uživa divljenje. Međutim ovo nije slučaj samo sa orijentalizomom već je pojava koja je česta i za odnos Srbije prema ostalim kulturama, koje se često vide u svetlu ekonomski progresivnog, ali nemaju ,,srpsku dušu’’. Motivi koji su se ranije pojavljivali su npr. ,,Prokleta je Amerika i zlato što sja’’ (Šaban Barjamović – Prokleta je Amerika), kao i prema Evropi ,, ma, kakva Evropa na ovom svetu nema to’’ (Stoja – Evropa, 2002) i drugi.

4. Orijentalne žene često su egzotičnije – već pomenuta hiperseksualizacija žena, ostavlja utisak koji je pomalno nerazumljiv za sve one koji su posetili orijentalne prostore. Bilo kako bilo, izgleda da se u spotovima nastoji da se pokaže da su orijentalne žene veoma privlačne, stoga se njihova seksualizacija prilagođava ,,očima našeg prostora’’. Izuzetak je ,,Kraljica Balkana” (2017) autora Mr Anhelito u kojoj kaže: ,, ni Dubai, ma ni trista apartmana od svega skuplja je moja mala sa Balkana”

Hiperseksualizacija žena - spotovi Abu Dhabi i Burj Khalifa / Youtube printscreen
Hiperseksualizacija žena – spotovi Abu Dhabi i Burj Khalifa / Youtube printscreen

5. Stereotipi muškog i ženskog – Muško je ono što je veće i jače, ono što ima ,,aktivnu moć’’ , dok je žensko ono što je manje, slabije ili ima ,,pasivnu moć’’ privlačenja. Najbolje se to videlo na primeru Emirata i Abu Dhabija, međutim videlo se i da se te uloge često promene. Ipak, i dalje žene u takvom promenjenom položaju ,,uzimaju moć’’ Emirata, kao jačeg, a ne jačaju emancipatorsku moć ,,Abu Dhabija’’ kao slabijeg.

Piše: Uroš Đurović

Tekst je nastao u okviru “Škole medijske pismenosti” Centra za marginu