Pročitajte: Straight Edge, 1. deo

 

Kako je nastao iz najradikalnijeg supkulturnog pokreta, Straight Edge je uvek bio u uskoj vezi sa politikom. Ono što se može primetiti kod pripadnika ovog poreta je da su levo orijentisani. Takođe, pokret je bio čvrsto povezan sa feminizmom jer je drug free život bio viđen kao deo individualnog oslobađanja žena, u kojem one preuzimaju kontrolu nad svojim telima, bivaju nezavisne i razvijaju sopstvenu snagu.

Ipak, Straight Edge je najprirodnije povezan sa Antifašističkim političkim ubeđenjima. Podržavati antifa politiku znači boriti se protiv autoritarizma, a za samoopredeljenu ekonomski pravednu zajednicu, u kojima ljudske različitosti mogu da koegzistiraju u solidarnosti, međusobnom poštovanju i miru.

Straight Edge, prema rečima Sare Kvael, predstavlja pokušaj razvitka određenih sopstvenih vrlina koje se mogu pokarazi korisnim u borbi za antifa zajednice, odgovornost, podizanje nivoa svesti i nezavisnost.

Praktično je nemoguće uspostaviti, održati ili odbraniti antifa zajednice bez preuzimanja odgovornosti, jer je cela poenta koja stoji iza ideje takvih zajednica da nam nisu potrebne vođe ili ljudi koji će da nam govore šta da radimo, zbog toga što mi preuzimamo odgovornost da razmišljamo, odlučujemo i delamo za sebe. Svesnost je neizbežan kvalitet u tom pogledu. Teško je ponašati se odgovorno u zajednici ukoliko nismo svesni šta je ono što se u njoj zapravo događa. Svesnost će se teško razviti ukoliko nije prisutan barem osećaj nezavisnosti, što znači da treba da budemo sposobni da sami shvatimo šta se dešava i da ne zavisimo od indoktrinacije nekog „velikog brata”.

Photo: linksunten.indymedia.org
Photo: linksunten.indymedia.org

Suzdržavanje od opojnih supstanci ima i simbolički i politčiki značaj, koji ide dalje od samog uzdržavanja od opojnih supstanci. To je izjava da nismo naklonjeni tome da pustimo da nešto drugo upravlja našim životima: ne samo droge, već i korporacije, političari, policija, naši roditelji, šta god stane na put našem samoopredeljenju i načinu na koji želimo da radimo bilo šta. Ovo je način da pokažemo da samo spremni da preuzmemo sopstvene živote u svoje ruke, u originalnom, beskompromisnom, duhu panka. Ovakav stav može se smatrati revolucionarnim jer se radi o svesnosti, borbi protiv sistema, oslobađanju i odlučivanju o sopstvenoj sudbini.

 

QUEER EDGE: Premošćavanje razdaljine između Straight Edge i queer kulture

Prema rečima anarhiste, queer i Straight Edge aktiviste, Nika Riotfaga, najčešći razlog zbog kojeg queer osobe konzumiraju alkohol je to što se na taj način upoznaju. Većina mesta na kojima mogu da se sretnu queer osobe u uskoj su vezi sa alkoholom. On tvrdi da queer osobe konzumiraju alkohol i droge kako bi imali sex. Naravno, ovo nije isključivo u vezi sa queer osobama, ali je čest slučaj. Moguće je da je veliki razlog tome činjenica da je queer seks često povezivan sa bolešću, zastranjivanjem, grehom, strahom i sramotom. Seks između sva muškarca prikazivan je kao odvratan i neprirodan, dok se za seks između dve žene govorilo da je beznačajan, osim ukoliko je u pitanju fantazija servirana za strejt muškarce.

Iako je delovalo kao da među Straight Edge pripadnicima nema mesta za queer osobe, nekoliko individualaca i bendova uspelo je da „progura” Queer Edge identitet, koji se stopio sa Staight Edge idealima, beskompromisno ističući sliku queer osobe.

Queer i Straight Edge kulture imaju mnogo da ponude jedna drugoj. Queer kultura bi trebalo da prisvoji Straight Edge ideje o posvećenosti zdravlju, samopoštovanju i usmerenosti na odluke kada je u pitanju životni stil, kao i osećaj za to kako individualni izbori mogu da utiču na širu zajednicu. Queer kultura može da ponudi odbacivanje muževnosti i rigidnosti koji muče scenu – odbacivanje pseudo moralizma pseudo militanata i, na kraju svega, malo smisla za humor.

Photo: res.cloudinary.com
Photo: res.cloudinary.com

Žene u Straight Edge Punk krugovima

Straight Edge zajednica stvorena oko hardkor pank bendova je pretežno muška. Njihova dominacija na ovom polju je veoma jaka, najverovatnije zbog generalnih predstava o ulogma muškarca i žene. Način na koji se hardkor izražava je veoma agresivan i moćan. Način na koji hardkor bendovi nastupaju, njihova pojava i tekstovi nisu nimalo „ženstveni”, sudeći prema socijalnim normama. Od žena se ne očekuje da budu takve, već da budu mile, nežne i poslušne, tako da svaka žena koja želi da bude deo scene mora da prekrši ta pravila. Muškarci na sceni koji imaju stereotipna ubeđenja o ulogama polova imaju problem kada se žene ponašaju isto kao oni. Oni se osećaju neprijatno kada žene stejdždajvuju3, kada su borbene, pevaju jakim, agresivnim glasom ili koriste „ružne” reči. Mnogi muškarci imaju „romantičnu” predstavu o tome kakva devojka treba da bude i sve navedene stvari vide kao „gubitak ženstvenosti”. Vrlo često su žene na koncertima bile one koje su fotografisale, organizovale koncerte ili pravile fanzine, što znači da su one održavale scenu, ali je bilo neprihvatljivo videti ih u masi. Bilo je potrebno neko vreme da žene budu prihvaćene na hardkor sceni.

Ženski Straight Edge je uvek bio raznosvrstan. Devedesetih su okviru pokreta organizovana sestrinstva. Danas je sve više ženskih članova Stragiht Edge bendova i one su postale deo mnogih bitnih projekata u okviru pokreta.


Straight Edge je pravo da budemo ono što jesmo

Straight Edge, po verovanju čoveka kojeg nazivaju njegovim tvorcem, nije lajfstajl – to nije pažljivo odabran stil života, već ono što čovek zapravo jeste. Njegovo prirodno ponašanje. Straight Edge osoba se ne opire potrebi za konzumiranjem psihoaktivnih supstanci, ona je takvog sklopa da joj one jednostavno nisu potrebne. Straight Edge nije način života u kojem podležemo mejnstrim predstavama pokreta, pa pažljivo biramo kakvu literaturu čitamo, koje sajtove posećujemo i kakvu odeću nosimo (uprkos postojanju velikog broja „Straight Edge odeće”), već naše potpuno prirodno ponašanje. Straight Edge je nastao kao još jedna pobuna protiv dogme i od njega ne treba praviti novu dogmu.

 

Piše: Jelena Ostojić
Tekst je nastao u okviru “Škole medijske pismenosti” Centra za marginu