Piše: Centar za marginu
Foto: Tijana Ristić
Na završnoj dodeli sertifikata sredinom decembra u DC „Oktobar“ četrnaestoro najuspešnijih polaznika pete generacije Škole medijske pismenosti nagrađeno je sertifikatima. Ovi mladi ljudi protekla tri meseca su učestvovali na predavanjima i radionicama koje je osmislio tim Centra za marginu, pisali svoje prve članke i komentare, radili intervjue i istraživački obrađivali teme koje su sami birali i smatrali važnim. Neke od njihovih tekstova možete čitati u ovom broju Promaje, dok će ostali biti objavljivani u narednim brojevima.
Program je ove godine osmišljen malo drugačije i više je fokusiran na samostalan rad polaznika. „Program prilagođavamo svake godine u skladu sa strukturom grupe. Ove godine je bilo više polaznika koji su u srednjoj školi ili su se jako malo susretali sa ovim temama, tako da smo želeli da budu što uključeniji i da samostalno istražuju, a ne da dobijaju gotove odgovore od nas. Svuda gde je to bilo moguće rad je bio radioničarski, po principima neformalnog obrazovanja“, navodi Nemanja Marinović, koordinator i osnivač programa. On dodaje da su program u celosti vodili aktivisti Centra za marginu, uz stalne saradnike Dušana Ružića, Aleksandru Ivanković i Tamaru Urošević.
Kao i u ranijim generacijama, program se sastojao od dva komplementarna modula – masovnih medija i masovne kulture. Drugi modul bavio se zanimljivim temama, kao što su filmovi i serije, animirani film, popularna muzika: „Ovaj modul je više predavački, ali je polaznicima zanimljiv jer sa kritičke, ali ne i elitističke i kulturfašističke perspektive, mogu da obrađuju sadržaje popularne kulture. Posebno im je, čini mi se, zanimljiv razvoj pop muzike jer daje drugačiju perspektivu na ovaj društveni fenomen od one klasične, davno prevaziđene drugosrbijanske teze o „Miloševićevom izumu da zaglupi mase“. Smatramo da je generalno važno proučavati popularnu kulturu jednako koliko i klasične medije jer je daleko prisutnija u životima mladih i utiče im na stavove i vrednosti više nego bilo koji dnevni list. Na kraju krajeva, Baka Prase ima milion i po pratilaca i preglede o kojima većina medija može samo da sanja, tako da je jako važno pratiti šta on radi i koje poruke šalje mladima koji ga gledaju“, objašnjava Marinović.
Na kraju programa polaznici su imali prilike da se oprobaju i u organizaciji tribine na temu suicidalnosti među LGBT mladima. Tribina je organizovana u okviru Merlinka festivala.
