Kulturalna aproprijacija je pojam koji opisuje usvajanje i korišćenje elemenata jedne kulture od strane pripadnika druge, obično dominantne, kulture. Američka pravnica Suzan Skafidi definiše kulturalnu aproprijaciju kao “uzimanje intelektualnog vlasništva, tradicionalnih veština, kulturoloških funkcija ili predmeta iz tuđe kulture bez dozvole”.
Zašto je kulturalna aproprijacija pogrešna i uvredljiva?
Elementi nečije kulture koji se upotrebljavaju obično predstavljaju tradiciju i imaju značenje u toj kulturi, dok ih pripadnik dominantnije kulture koji ih upotrebljava obično vidi kao „egzotične“. Problem je takodje u tome što su odredjene tradicije tih kultura obično ismevane i osudjivane od strane društva ali postaju prihvatljive i moderne onda kada ih preuzmu pripadnici dominantne kulture.Najjčešće su u pitanju elementi kulture američkih starosedeoca (perjanice), kineske (hanfu), japanske (kimono), indijske (bindi, sari) i afroameričke kulture (afro, dreadlocks, cornrows…).
Ova pojava pogotovo je rasprostranjena u modnoj i muzičkoj industriji kao i na muzičkim festivalima. Naravno, moda može biti inspirisana raznim kulturama širom sveta ali to postaje problem onda kada se isključuju ljudi kojima ta kultura pripada. Primeri ovoga bi bili modna revija Marc Jacobs proleće/leto 2017. kada su uglavnom beli modeli (kao što su Gigi Hadid, Kendall Jenner) nosili dredove kao i mnogobrojne Victoria’s Secret revije na kojima su korišćeni elementi kulture američkih starosedeoca, kineske i meksičke kulture.
Što se tiče muzike, brojni popularni izvodjači kao što su Katty Perry (This is how we do, Unconditionally American Music Awards nastup), Iggy Azalea (Bounce), Selena Gomez (Come and Get It), Miley Cyrus i drugi, u svojim spotovima i nastupima su prisvojile delove afroameričke i istočnjačke kulture. Problem se ogleda u tome da frizure karakteristične za Afroamerikanke postaju za Katy Perry samo modni detalj, dok su one same često zbog njih diskriminisane (u odredjenim američkim školama postoji čak i zabrana da Afroamerikanke dolaze sa ovakvim frizurama). Coachella je jedan od najpopularnijih muzičkih festivala na kojima se može naići na mnogo primera kulturalne aproprijacije koji su predstavljeni kao „festivalski trendovi“. Poznate ličnosti kao što su Kim Kardashian i Kylie Jenner smatraju se pokretačima odredjenih trendova koji su zapravo samo preuzeti iz drugih kultura.
Nezadovoljstvo koje ovakve pojave izazivaju kod određenih ljudi je potpuno opravdano. Oni koji prisvajaju elemente nečije kulture dobijaju pozitivne komentare za razliku od pripadnika te kulture. Takodje, ako su u pitanju motivi koji imaju religiozan značaj za odredjeni narod, njihova „kradja“ i upotreba je praktično skrnavljenje kulture ovog naroda.
Kulturalnom aproprijacijom se na primer ne bi smatralo korišćenje određenih tetovaža Maora koji su, svesni popularnosti svojih tradicionalnih tetovaža koje za njih imaju religijsko i kulturološko značenje, osmislili celu liniju tetovaža koje su nalik na njih ali nemaju nikakvo značenje za ovaj narod i ne vredjaju ni jednu kulturu.
U svetu postoje mnoge kulture sa fascinantnim tradicijama koje svakako mogu biti zanimljive i inspirativne, ali postoji razlika između njihovog poštovanja i vređanja. Ono što za nekoga ima kulturološko ili religijsko značenje i predstavlja blago nekog naroda za nas ne može biti samo modni detalj ili kostim.
Piše: Zlata Lukić
Tekst je nastao u okviru “Škole medijske pismenosti” Centra za marginu